
Fact Sheet
-
Uvod: Jedinstven slučaj u modernoj istoriji
• Činjenica: Kapetan Dragan (Dragan Vasiljković, poznat i kao Daniel Snedden) proveo je 12 godina u pritvoru bez optužnice, presude ili dokaza, što predstavlja jedinstven svetski presedan u savremenoj pravnoj istoriji. Ovakav slučaj nije zabeležen čak ni u najopresivnijim režimima, poput Pinocheta, Staljina ili nacističkog režima Hitlera. Ironično, ovo se dogodilo u Australiji, zemlji koja se predstavlja kao svetionik slobode i pravde zapadne demokratije — “Land of the Great Fair Go!”.
• Poruka: Ovaj slučaj nije samo pravosudni apsurd, već presedan koji ugrožava osnovna ljudska prava i pravnu sigurnost svakog pojedinca na globalnom nivou, podsećajući da čak i najstabilnije demokratije mogu podleći političkoj zloupotrebi pravnog sistema.
-
Providna politička pozadina
• Činjenica: Optužbe protiv Kapetana Dragana iznete su tek 2005. godine, čak 14 godina nakon navodnih “događaja”, i to neposredno nakon što je pokrenuo sudski postupak protiv Ruperta Murdoka zbog klevete. Uhapšen je i držan u kriminalnom pritvoru, zajedno s osuđenim kriminalcima, sve do 2017. godine, kada je Hrvatska konačno sastavila optužnicu protiv njega. Tokom tih 12 godina, nije bilo formalne optužnice, pravosnažne presude niti ikakvih proverljivih dokaza. Pravosnažna presuda izrečena je tek 2018. godine, u trajanju od 13 i po godina zatvora — opet bez ijednog materijalnog ili proverljivog dokaza koji bi podržao optužbe.
• Poruka: Ova vremenska dinamika, praćena produženim pritvorom bez dokaza, jasno ukazuje na političku motivaciju i zloupotrebu pravosudnog sistema kao sredstva za obračun i diskreditaciju Kapetana Dragana. Slučaj simbolizuje pravosudni apsurd koji podriva osnovne principe pravde i zakonitosti.
-
Odbijanje privilegija i saradnja s Haškim tribunalom
• Činjenica: Kapetan Dragan je odbio imunitet i status zaštićenog svedoka tokom svedočenja u procesu protiv Slobodana Miloševića, izjavivši: “Nije mi potrebna vaša zaštita i insistiram da moje svedočenje bude javno. Nemam šta da krijem. Ako išta postoji protiv mene, ovo vam je prilika da to iznesete.” Njegovo svedočenje prenošeno je uživo globalno, a u tom trenutku Hrvatska nije postavila nikakve optužbe protiv njega. Iako Haški tribunal poseduje najveću arhivu o ratnim dešavanjima u bivšoj Jugoslaviji, nije pronađen nijedan dokument koji povezuje Kapetana Dragana ili bilo koga pod njegovom komandom sa bilo kakvim zločinom. Takođe, niko ga nije pomenuo u kontekstu ratnih zločina sve dok nije pokrenuo postupak protiv Ruperta Murdoka godinama kasnije.
• Poruka: Njegovo odbijanje privilegija i insistiranje na javnom svedočenju svedoče o njegovoj sigurnosti u sopstvenu nevinost i spremnosti da se suoči s optužbama otvoreno i bez kompromisa. Ovaj postupak dodatno naglašava odsustvo dokaza koji bi podržali kasnije optužbe.
-
Humanitarni rad i doprinos zajednici
• Činjenica: Fondacija Kapetana Dragana pružila je pomoć za 67,000 ratnih žrtava, uključujući 14,000 dece, od kojih je 1,500 rođeno nakon pogibije njihovih očeva. Fondacija je godinama obezbeđivala stipendije, medicinsku opremu i podršku bolnicama, čak i u najtežim vremenima sankcija. Inicirala je razvoj sinteze govora na srpskom jeziku, omogućivši hiljadama slepih osoba da koriste digitalnu tehnologiju. Fondacija i danas pruža podršku zatvorenicima osuđenim u hrvatskim kazamatima, bez ikakvih proverljivih dokaza. Kompletna dokumentacija rada Fondacije dostupna je javnosti i nalazi se u arhivi Haškog tribunala (ICTY).
• Poruka: Humanitarni rad svedoči o bezuslovnoj predanosti Kapetana Dragana pomoći svim žrtvama, bez obzira na nacionalnost, i dodatno diskredituje optužbe koje su protiv njega iznete. Njegov rad i doprinos zajednici, čiji su detalji javno dostupni, snažno kontriraju tvrdnjama o navodnim zločinima.
-
Disciplina i poštovanje Ženevske konvencije
• Činjenica: Niko od potčinjenih vojnika pod komandom Kapetana Dragana nikada nije bio optužen za ratni zločin. Kapetan Dragan je bio poznat po strogoj disciplini i rigoroznoj primeni Ženevske konvencije, kažnjavajući svakog ko bi prekršio pravila ratovanja.
• Ironija: Uprkos tome, Kapetan Dragan je osuđen po komandnoj odgovornosti, iako ne postoje optužbe ni dokazi da je bilo ko pod njegovom komandom počinio bilo kakav zločin. Ova očigledna nelogičnost dodatno ukazuje na nepravičnost i političku prirodu procesa.
-
Nepravičnost procesa
• Činjenica: Suđenje Kapetanu Draganu sprovedeno je bez materijalnih ili proverljivih dokaza. Optužnica se oslanjala isključivo na kontradiktorna svedočenja pripadnika suprotne strane, izneta godinama nakon navodnih događaja, i to tek nakon što je Kapetan Dragan pokrenuo sudski postupak protiv Ruperta Murdoka. Tokom celog procesa, nijedan nezavisni svedok, niti dokument međunarodnih organizacija, nije potvrdio tvrdnje iznete protiv njega. Haški tribunal, sa svojom obimnom arhivom o ratnim dešavanjima u bivšoj Jugoslaviji, nije pronašao nijedan dokaz koji bi povezao Kapetana Dragana ili njegove podređene sa bilo kakvim zločinom.
• Poruka: Ovaj slučaj predstavlja očiglednu zloupotrebu pravosudnog sistema, gde su politički interesi i pritisci zamenili pravne standarde. Oslanjanje na nepouzdana svedočenja bez materijalnih dokaza dodatno krši osnovna ljudska prava, uključujući pravo na pravično suđenje i presumpciju nevinosti. Proces je simbol politički motivisanog progona i urušavanja osnovnih pravnih principa.
-
Globalni značaj i upozorenje
• Činjenica: Ovaj slučaj prevazilazi ličnu borbu Kapetana Dragana i predstavlja univerzalno upozorenje. Ako se ovakav tretman — višegodišnji pritvor bez optužnice, presude ili dokaza — može primeniti na istaknutu ličnost poput Kapetana Dragana, isti mehanizmi mogu pogoditi bilo kog pojedinca, bez obzira na status, nacionalnost ili pripadnost. Borba za ljudska prava velikana poput Nelsona Mandele i Mahatme Gandija bila je usmerena na zaštitu njihovih zajednica i naroda. Nasuprot tome, borba Kapetana Dragana ima globalnu dimenziju, jer se tiče osnovnih prava svakog čoveka na planeti, u svakom društvu i u svakoj državi.
• Poruka: Normalizacija proizvoljnih pritvora i zloupotreba pravosudnog sistema ugrožavaju međunarodne standarde pravde i ljudskih prava. Ovaj slučaj je upozorenje svim državama i institucijama da se osnovna prava i pravna sigurnost moraju štititi bez kompromisa, jer njihovo urušavanje nosi posledice za čitavo čovečanstvo.
-
Poziv na akciju
• Poruka: Slučaj No. 2853/2015 (Vasiljković/Snedden protiv Australije) zahteva hitnu globalnu pažnju kako bi se osigurala pravda i sprečilo urušavanje osnovnih pravnih normi. Ovaj slučaj pruža priliku da se svi, na različitim nivoima, uključe u zaštitu osnovnih ljudskih prava i borbu protiv zloupotrebe pravosudnih sistema.
Šta ambasador može da uradi?
• Informisanje: Ambasador može preneti ključne informacije o ovom slučaju nadležnim institucijama i predstavnicima vlasti svoje zemlje, kako bi se podigla svest o njegovoj važnosti.
• Diplomatska podrška: Može inicirati zvanične diplomatske note ili razgovore sa predstavnicima Australije kako bi izrazio zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava i pravnih normi.
• Podrška u medijima: Može omogućiti veći publicitet ovom slučaju putem saopštenja, konferencija za medije ili intervjua, kako bi se javnost bolje upoznala sa njegovim značajem.
Šta država može da uradi?
• Zvaničan stav: Država može izdati zvanično saopštenje u kojem izražava zabrinutost zbog ovog slučaja i apeluje na Australiju i međunarodne institucije da osiguraju pravdu.
• Politička i pravna podrška: Može razmotriti mogućnost pružanja pravne ili političke podrške Kapetanu Draganu pred međunarodnim forumima, uključujući UN Komitet za ljudska prava.
• Podrška kampanji: Može podržati međunarodne kampanje koje se bave podizanjem svesti o ovom slučaju, uključujući organizovanje konferencija, seminara i drugih događaja.
Šta mogu NVO iz te države da urade?
• Javno zagovaranje: NVO mogu pokrenuti kampanje za podizanje svesti o slučaju putem društvenih mreža, medija i javnih događaja.
• Pravna analiza: Organizacije koje se bave ljudskim pravima mogu objaviti stručne analize o kršenjima ljudskih prava i pravnih standarda u ovom slučaju, kako bi ukazale na njegov značaj.
• Lobiranje: Mogu vršiti pritisak na međunarodne organizacije i svoje vlade da podrže ovaj slučaj i zahtevaju odgovornost od Australije.
Šta svaki pojedinac može da uradi?
• Širenje svesti: Deljenjem informacija o ovom slučaju putem društvenih mreža i razgovora sa prijateljima i porodicom, svaki pojedinac može pomoći u širenju svesti.
• Kontaktiranje vlasti: Pojedinci mogu slati pisma ili e-mailove svojim političkim predstavnicima, zahtevajući da se njihov glas čuje i da se zauzmu za pravdu.
• Podrška kampanji: Mogu podržati kampanje koje organizuju NVO ili druge institucije, uključujući potpisivanje peticija ili učešće u protestima i skupovima.
PRAVNA DOKUMENTACIJA